Po trinaesti put za redom na konferenciji Dan otvorenih integracija u Zagrebu okupili su se ključni ljudi iz privatnog, javnog i državnog sektora. Što radimo da bismo kao društvo zadržali njegove najbolje članove?

Dosad najveće, trinaesto izdanje konferencije Dan otvorenih integracija okupilo je preko 500 posjetitelja, redom iz privatnog, javnog i državnog sektora.

U popunjenoj konferencijskoj dvorani Hotela Antunović u Zagrebu otvorila su se ključna pitanja; što radimo da spriječili iseljenja mladih? Zašto ekonomske promjene nisu glavna tema diskursa u društvu? Zašto u procesima digitalizacije nemamo dovoljno ljudi koji bi zadane ciljeve realizirali i hoće li digitalizacija industrije potaknuti daljnji gospodarski rast? Ovo su samo neka od pitanja koje je u svom uvodnom govoru postavio Plamenko Barišić, predsjednik uprave KING ICT-a.

KING ICT RASTE

“Kao kompanija čiji su prihodi premašili 700 milijuna kuna i koja zapošljava više od 400 djelatnika, unatrag u dvije godine zaposlili smo 164 mlada inženjera koji nisu otišli u inozemstvo. Svi naši segmenti poslovanja napravili su pozitivne pomake, danas smo aktivni isporučitelj u domeni sigurnosti zračnih luka, pametnih zgrada, digitalnih i automatiziranih elektrostrojarskih instalacija, industrijskih postrojenja, korištenja dronova i robota u gospodarske svrhe”.

Pozitivni trendovi su vidljivi i u poslovanju drugih hrvatskih IT kompanija, međutim Barišić upozorava: “Jedna od potencijalnih opasnosti promjena koje se događaju je preseljenje strateški važnih tvrtki izvan Hrvatske. Planirana ulaganja događaju se u susjedstvu, a nas zaobilaze. Sve više startupova, ali i mladih odlazi van hrvatske i na to trebamo reagirati i djelovati.

O procesima digitalizacije u Hrvatskoj najbolje ukazuje DESI indeks čije je najnovije podatke ekskluzivno predstavila politička analitičarka DG CONNECT-a Europske komisije Irina Orssich: “Prema posljednjim podacima, s velikim zadovoljstvom vam mogu reći da je Hrvatska ukupno ostvarila bolje rezultate za dva mjesta (26) prema DESI indeksu u odnosu na prošli put kada je bila na začelju. Hrvatska je i dalje ispod europskog prosjeka, ali raste istom brzinom. Zanimljiva je činjenica da Hrvati internet koriste više od EU prosjeka, međutim nezadovoljni su uslugom koja je i dalje preskupa.”

PORAST NA DESI INDEKSU

Baš kao u Barišićevom uvodnom govoru, i gospođa Orssich navodi da je jedna od najvećih boljki hrvatskih kompanija upravo odlazak ICT stručnjaka. “Svjesni smo problema, zato je Europska komisija osnovala Koaliciju za digitalne vještine i poslove. Riječ je o organizaciji koja će pružati pomoć tvrtkama u pronalasku radne snage s razvijenim ICT vještinama i dodatno poticati njihov daljnji razvoj. Trenutno je u Koaliciji 19 zemalja, a uskoro očekujemo i Hrvatsku” poziva Orrsich.

Hrvatska, baš poput Europske unije treba nastaviti s ulaganjem u digitalizaciju i poticati razvoj ultra brzog interneta kako bismo išli u korak s Kinom, Južnom Korejom i Japanom. Ovih činjenica itekako je svjestan i Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore. Tim povodom HGK je provela veliko istraživanje na 770 hrvatskih tvrtki o stupnju digitalizacije hrvatskih tvrtki. Uzorak je baziran na strukturi hrvatske ekonomije, a potom su rezultati uspoređeni s DESI indeksom: “ Ako poradimo na poboljšanju DESI indeksa za jedan bod, produktivnost bi narasla za čak 1000 eura. To je nešto na čemu trebamo konstantno raditi.”

E-ŠKOLA ZA BOLJE DRUŠTVO

Produktivnost gospodarstva je ključ uspješnog gospodarstva, ali obrazovanje je alfa i omega svakog društva. Znate li da je uloga učitelja gotovo pa nepromijenjena već 50 godina? Svjesni te činjenice u CARNET-u su krenuli u provođenje pilot projekta e-Škole. “CARNET je oduvijek bio poligon za primjenu novih tehnologija, a projektom e-Škole uvodimo tehnologiju u obrazovanje i mijenjamo pristup učenju”, ovim riječima započela je svoje izlaganje Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta e-Škole. Projekt koji je proglašen jednim od najboljih edukacijskih projekata na svijetu uistinu je impresivne statistike: ”Projekt je definiran 2015. kada smo zaključili da je školama u prvom redu potrebna stalna podrška i edukacija - sustavna podrška.

U pilot projekt uključila se 101 osnovna škola, 50 srednjih škola, 7000 nastavnika i 23 000 učenika. Kroz projekt u prvom redu provodimo informatizaciju nastavnih procesa kako bismo podignuli razinu digitalne zrelosti škola. Cilj nam je 10 posto škola s razine digitalne početnice podići na razinu digitalne zrelosti.“

Prskalo Maček navodi da cilj projekta nije prisilna digitalizacija nastave već omogućavanje novih načina učenja koji će profesorima i učenicima biti dostupni: “Škole poput Pomorske škole Zadar ili OŠ Frane Krežme pravi su primjeri škola koje su digitalizirale svoju nastavu. Do kraja kolovoza 2018. završavamo s pilot projektom i krećemo u realizaciju tzv. velikog projekta vrijednog milijardu kuna.”

DIGITALIZACIJA: STRATEGIJA STVARNOSTI

Za okruglim stolom pod nazivom “Digitalizacija: strategija stvarnosti” okupila se elita hrvatske financijske industrije, predsjednik Uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić, član Uprave PBZ-a Draženko Kopljar, renomirani stručnjak za digitalizaciju industrije Nedjeljko Štefanić, profesor na FSB-u te senior manager konzultantske kuće Horwath HTL Andrej Šimatić. Uz moderatora Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, razgovarali su o sadašnjem trenutku digitalizacije u svojim područjima te planovima u sljedeće tri godine. Racionalizacija i digitalizacija procesa koja donosi preciznost, brzinu i bolju uslugu s jedne strane te uspješnije poslovanje s druge strane, u financijskoj su industriji uvjet opstanka i po mnogo čemu se može reći da je upravo ta industrija jedan od predvodnika procesa. No digitalizacija na velika vrata ulazi i u turističku industriju, odgovarajući na nove navike i potrebe klijenata i mijenjajući modele poslovanja. Profesor Štefanić iskazao je optimizam vjerujući i da hrvatska industrija određenim tempom napreduje na putu digitalizacije.

O želji koja vodi k odluci koja pak vodi prema cilju i o svemu što se na tom putu pojavljuje, govorio je istraživač, fotograf i pustolov Davor Rostuhar, pretpremijerno predstavivši svoj zadnji veliki projekt Polarni san koji je odjeknuo u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti. U svom motivacijskom predavanju Rostuhar je objasnio da sve ipak proizlazi iz ideje, kad se pojave obrisi onoga što želimo postići i što nas pogoni prema naprijed. Upravo ga je takav pristup prema realizaciji zacrtane ideje pretvorio u prvog Hrvata koji je osvojio Južni Pol.

ATRAKTIVNA DEMO SOBA

Kao i svake godine, u sklopu tradicionalno atraktivne Demo sobe, predstavljen je čitav niz tehnoloških noviteta i ekskluziva iz područja sigurnosti, upravljana ljudskim potencijalima i obrazovnog sustava. Ove godine je poseban naglasak bio na prikazu naprednih analitičkih tehnologija prepoznavanja lica temeljenih na deep learning algoritmu vrlo visoke točnosti prepoznavanja, koji se izvodi u samoj kameri, čime se značajno poboljšavaju performanse sustava i omogućuje prepoznavanje u realnom vremenu. Isto tako su prikazane analitičke tehnologije, koje omogućuju brojanje posjetitelja, procjenu godina i spola pa čak i analizu ekspresije lica, koje predstavljaju vrlo učinkoviti alat poslovne inteligencije za analizu strukture kupaca u prodajnom sektoru. 

Pametna učionica po mjeri učenika posjetiteljima je pokazala kako učenje može biti zabavno i u trendu s aktualnim tehnologijama, dok KING-ovo HR+ rješenje u svojem najnovijem izdanju rješava sve zahtjevnije potrebe na području upravljanja ljudskim potencijalima. Ove godine, Demo soba je imala ukupno 20 premijerno predstavljenih rješenja, redom iz KING ICT-a i partnera koja su plijenila pažnju posjetitelja.